• Biokovo

Ime planine

Planina Biokovo je kroz povijest promijenila različite nazive. Mijenjanje je ovisilo o pojedinim kulturama, koje su ga okruživale. Nije nam poznato kako su sve stariji narodi nazivali ovu osebujnu planinu. Od vjerovatno više naziva, koje su davali ovoj planini, danas znamo tri, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. Adrion, Mons Slavorum (Slavenska planina) i Biokovo. Prva su dva naziva dali strani ljudi, dok je samo treći naziv autohtoni, domaći jer su ga stvorili domoroci, koji tu žive preko trinaest stoljeća.

U pisanim se djelima ime planine Biokove, spominje prvi put 3. travnja godine 1382. u ispravi bosanskog kralja Tvrtka I. kojom on potvrđuje knezu Vukcu Nenadiću i njegovim sinovcima posjede koje drže oko Cetine. Pjesnik fra Andrija Kačić Miočić u dvije pjesme spominje planinu Biokovu (također u ženskom rodu), dok se talijanski prirodoslovac opat Alberto Fortis 1772. penjao na Biokovo u znanstvene svrhe, te ga 1774. ucrtao na zemljopisnu kartu pod imenom "M Biocova". Porijeklo imena ustanovio je Danijel Alerić (1989. ) a to je riječ bilak, koja se i danas u Zabiokovlju upotrebljava za bijeli snijeg.

Masiv Biokova

Pod pojmom Biokovo poznajemo planinu Biokovo u užem smislu (od prijevoja Dubci do prijevoja Sarnač, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava), te masiv Biokovo u koji u širem smislu ubrajamo i planine Rilić i Sutvid kao jednu cjelinu, te Matokit i Šibenik kao drugu. Ne treba miješati planinu Šibenik i vrh Veliki Šibenik unutar same planine Biokovo.

Najznačajniji vrhovi

Planina Biokovo

• Sveti Jure, 1762 m

• Troglav, 1658 m

• Sveti Ilija, 1642 m

• Šćirovac, 1619 m

• Kimet, 1536 m

• Veliki Šibenik, 1467 m

• Vošac, 1421 m

• Sveti Roko, 1228 m

• Sutvid ( Sveti Vid ) , 1332

Rilić-Sutvid

Rilić

• Sokolić (Drveničke stine), 788 m

• Sveti Ilija (kod Gradca), 773 m

Sutvid

• Sutvid (Velika Kapela), 1155 m

Matokit-Šibenik

Matokit

• Sveti Rok, 1062 m

Šibenik

• Veliki Šibenik, 1314 m

• Mali Šibenik 1226 m

• Satulija 1169 m

• Sv. Mihovil 1247 m

Planinarski objekti

• Planinarski dom Vošac

• Planinarski dom pod Vošcem

• Planinarska kuća pod Svetim Jurom

• Planinarska kuća Slobodan Ravlić

• Planinarska kuća Kaoca

• Planinarska kuća Akademik Josip Roglić

• Planinarsko sklonište Podglogovik

Planinarske obilaznice

• Biokovska planinarska staza

• HPO

• Hrvatske planinarske kuće

• Najviši vrhovi hrvatskih županija

• Planinarski put Dalmacija

• Poučni ekološki put "Dr. fra Jure Radić"

Ostali lokaliteti

Makarska - Malakološki muzej

Malakološki muzej franjevačkog samostana je utemeljen od fra Jure Radića godine 1963. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i čitava svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija Hrvatske. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija.

Botanički vrt Kotišina

Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić, franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja, te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. U neposrednoj blizini ulaza nalaze se zidine velikog Kaštela iz 17. stoljeća.

Zemljovidi

• Srednja Dalmacija, (Kozjak-Mosor-Biokovo), HPD Mosor, Split 1987.

• Biokovo 1: 25000, SMAND Varaždin, 2002.
• Makarska rivijera i Biokovo 1: 60000, BIS media, 2005.

/Komentar --- Kategorija Planine