Speleologija

Komisija za speleologiju

---

	E-mail	speleologija@plsavez.hr
	Pročelnik	Dalibor Paar, tel. 091/53-16-819 i 098/17-26-333
	Zamjenik	Ronald Železnjak, v.d.

---

O speleologiji

Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje špilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena. Riječ speleologija dolazi od starogrčke riječi spelaion koja označava prirodnu podzemnu šupljinu. Primarni cilj speleološkog istraživanja je izrada speleološkog nacrta špilje ili jame na temelju mjerenja dimenzija i pružanja špiljskih kanala, te monitoring i dokumentacija opaženih geoloških, morfoloških, hidroloških i drugih svojstava. Složenost špilja i jama zahtijeva posebne tehnike i obučenost timova speleologa, te se u dubokim jamama i složenim špiljama aktivnost speleologa može opisati nekom vrstom podzemnog alpinizma. U tom smislu, dio speleoloških aktivnosti se poput alpinizma može smatrati sportskom djelatnošću. Stručno i znanstveno istraživanje u speleologiji obuhvaća proučavanje procesa okršavanja (nastanka špilja i jama), hidrogeologije krša, te bogate špiljske faune (koja je zbog izoliranih uvjeta izuzetno zanimljiva, te je često endem pojedinog područja).

Speleologija u Hrvatskoj

Čovjek je od davnina ulazio u špilje. U špilji Šandalji kod Pule akademik Malez je pronašao tragove pračovjeka stare oko 900 000 godina. Prvi pisani podatak o hrvatskoj špilji datira iz 1096. godine, a prvo znanstveno djelo o špiljskim pojavama napisao je dubrovački filozof Nikola Gučetić 1584. godine. Organizirana speleološka djelatnost u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, što je rijetkost u Europskim okvirima. 1900. godine počela je s radom speleološka sekcija pri Planinarsko turističkom društvu »Liburnija« koja je organizirala ne samo istraživanja špilja, već i zahtjevnije projekte poput prve hrvatske speleološke ekspedicije po Kornatskom otočju 1903. godine. Na tim principima speleološke udruge djeluju i danas - kao speleološki odsjeci pri planinarskim društvima i speleološki klubovi. Znatan dio tih udruga organizirano djeluje unutar Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza (osnovane 1956. godine). Članice Komisije su do danas istražile više tisuća speleoloških objekata, a posebno su značajna istraživanja na speleološkim ekspedicijama i speleološkim logorima u Hrvatskoj i svijetu. Rezultati istraživanja dubokih jama zapaženi su u svjetskim okvirima. 

Špilje i jame u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je do 2001. godine poznato preko 9000 špilja i jama, no precizni podaci o njima još nisu objedinjeni u okviru državnog speleološkog katastra. Hrvatski krš je poznat u svijetu po dubokim jamama. U Hrvatskoj su do sada istražene 54 jame dublje od 250 m, od čega su 3 jame dublje od 1000 m - Jamski sustav Lukina jama-Trojama (-1421 m), Slovačka jama (-1320 m) i Jamski sustav Velebita (-1026 m), a ukupno ih je 16 dubljih od 500 m. Najveći broj dubokih jama nalazi se na planinama Velebit i Biokovo. Speleolozi svake godine pronalaze veći broj do sada neistraženih špilja i jama. Od aktualnih istraživanja, u nekim velikim špiljama i jamama ona traju godinama (npr. špilje Kita Gaćešina i Munižaba, jamski sustav Velebita). Također, u dijelu najvećih speleoloških objekata postoje perspektive za daljnja istraživanja. Stoga unatoč tisućama do sada istraženih špilja i jama, daleko smo od nekog konačnog broja istraženih objekata. Najdulje hrvatske špilje su prema podacima iz 2011. Jamski sustav Kita Gaćešina - Draženova puhaljka (duljina 18.1 km), Špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica (horizontalna duljina 16.4 km) i Špiljski sustav Panjkov ponor- Kršlje (Muškinja - Varićakova špilja) (horizontalna duljina 12.9 km). Popis najvećih špilja i jama dostupan je na www.speleologija.hr/popis.

Uloga speleologa

Monitoring i zaštita špilja su među osnovnim zadacima speleološke djelatnosti. Višegodišnjim uvidom u stanje na terenu speleolozi su pronašli veći broj ugroženih špilja i jama, od čega ima najviše ugroženih otpadom koji se namjerno baca u njih, zagađenim vodama, te geotehničkim zahvatima u okolišu. Speleolozi vode popis najugroženijih krških fenomena s ciljem da se istakne potreba dodatnih napora nadležnih ustanova za rad na njihovoj zaštiti i saniranju onečišćenja, te puno više radi na preventivi i edukaciji.

Speleološkom djelatnošću se mogu baviti isključivo educirani speleolozi, što je regulirano Zakonom o zaštiti prirode temeljem kojeg se izdaju dopuštenja za speleološke aktivnosti. Jedan od osnovnih zadataka Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza je školovanje speleologa koje se danas odvija kroz speleološke škole, seminare, ispite za naziv speleolog i instruktorske seminare. Prvi speleološki tečaj organiziran je 1957. godine u Ogulinu, zatim u Donjoj Cerovačkoj špilji 1958. te u Tounju 1960. godine. Organizacija speleoloških škola po programu Komisije započinje 1966., a od osnutka Zagrebačke speleološke škole 1971. godine one se organiziraju svake godine u Zagrebu, Splitu, Karlovcu, Šibeniku i drugim gradovima. Redovito se organiziraju seminari radi unaprjeđenja znanja iz pojedinih područja speleologije, a članovi Komisije sudjeluju na skupovima i seminarima u inozemstvu. Uz poticaj Komisije izdano je više stručnih publikacija i priručnika za potrebe speleološke edukacije. Od 1970. do 2011. godine je pod Komisijom za speleologiju steklo naziv 54 instruktora speleologije, 192 speleologa, a edukacijom na speleološkim školama svake godine se školuje oko 80 speleoloških pripravnika.

---

Aktualna speleološka istraživanja i rezultati rada članica Komisije za speleologiju detaljno su predstavljeni na portalu www.speleologija.hr.

---

Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Novosti iz Komisije za speleologiju | Hrvatski speleološki poslužitelj